Novosti

Plavi rak (Callinectes sapidus Rathbun 1896) – novi stanovnik Jadrana

Plavi rak (Callinectes sapidus)	Foto: Pero Tutman

Plavi rak (Callinectes sapidus) Foto: Pero Tutman

Plavi rak (Callinectes sapidus) pripada razredu deseteronožnih (dekapodnih) rakova unutar porodice Portunidae.

Prirodno područje rasprostranjenosti vrste C. sapidus zapadni je Atlantik uključujući cijelu kanadsku obalu sve do obala sjeverne Argentine, Bermuda i Antila.

U Europi je ova vrsta prvi puta zabilježena 1901. godine u Francuskoj, a proširila se na sjever do Baltičkog mora, na jug do Španjolske i na Mediteran te sve do Azije u vode Japana.

Prvi nalaz plavog raka u Mediteranu zabilježen je 1949. godine blizu Venecije nakon čega se nalazi ove vrste drastično povećavaju te je danas prepoznata kao jedna od najinvazivnijih vrsta u Mediteranu.

U istočnom Mediteranu vrsta je zabilježena u vodama Egejskog mora, Turske, Izraela, Libanona, Egipta i Crnog mora, a u dijelu zapadnog Mediterana zabilježena je u Ligurskom moru i u vodama oko Sicilije.

Pretpostavlja se da je plavi rak unesen u Mediteran balastnim vodama s obzirom na to da je najčešće zabilježen blizu luka i plovnih puteva. U Jadranskom moru prvi primjerci plavog raka u Jadranu zabilježeni su u listopadu 2004. godine kod Stona u hipersalinoj uvali te su tada zabilježene četiri jedinke na dubini od pola metra. Daljnji nalazi plavog raka uglavnom su zabilježeni na jugu Jadranskog mora dok je tek nekoliko jedinki zabilježeno u sjevernom dijelu Jadrana. Primarna mjesta na kojima su zabilježene jedinke plavog raka su lagune i ušća rijeka. Zasada, nalazi plavog raka u Jadranskom moru ograničeni su na tek nekoliko lokaliteta , a vrsta je uspostavila populaciju samo u laguni Patok u Albaniji gdje su pronađene juvenilne jedinke i oplođene ženke te populacija značajno raste o čemu izvještavaju lokalni ribari na temelju prosječnog ulova po danu (2006. god.- 5-10 jedinki; 2009. god.- 40-50 jedinki). Također, s obzirom na sve veći broj nalaza jedinki plavog raka u rijeci Neretvi pretpostavlja se da je vrsta uspostavila populaciju i na području Hrvatske.

U svibnju 2013. godine tri jedinke plavog raka ulovljene su i u Parku prirode Vransko jezero, no daljnjim istraživanjima ondje nisu utvrđene njegove populacije. Ipak, postoje indicije da je vrsta i dalje prisutna u PP Vransko jezero s obzirom na sporadične dojave lokalnog stanovništva.

Odrasle jedinke dobri su plivači te se od mjesta na koja su unešeni vrlo brzo šire nošeni morskim strujama ili aktivno plivanjem i do nekoliko stotina kilometara. Migriraju iz mora u rijeke i obratno. Ova vrsta pokazuju spolni dimorfizam pri čemu mužjake karakterizira plava boja kliješta dok su kliješta kod ženki crvene ili narančaste boje. Životni ciklus uključuje morska i estuarijska staništa – mrijeste se u estuarijskim bočatim vodama od proljeća do jeseni, a nakon mrijesta ženke migriraju u vode višeg saliniteta gdje polažu jaja. Vrsta pokazuje izrazito visoki reprodukcijski potencijal te široku ekološku valenciju što podrazumijeva toleranciju na visoki salinitet, visoku temperaturu vode te može preživjeti u uvjetima niske koncentracije kisika.

Ženka plavog raka s jajimaFoto: Pero Tutman

Ženka plavog raka s jajima. Foto: Pero Tutman

S obzirom da je vrsta prepoznata kao oportunistički bentički omnivor koja se hrani čak i strvinom, njihova kolonizacija može značajno negativno utjecati na lokalnu floru i faunu, prvenstveno na smanjenje populacija algi koje su im jedna od glavnih izvora hrane, ali i na smanjenje populacija zavičajnih populacija rakova kroz kompeticiju za hranu i staništa. Vrsta je također prepoznata i kao bioakumulator toksina te kao prijenosnik kolere, a uzrokuje i ekonomske probleme kidajući ribarima mreže za ribolov. Također, kako su grabežljivci i na manjim vrstama riba i školjkaša koje su ujedno i ribolovne vrste, samim time dodatno uzrokuju ekonomske probleme u ribarstvu.

Za sada nema učinkovite mjere eradikacije ove vrste. Mjere koje se mogu poduzeti su konstantan izlov plavog raka i korištenje filtera u brodovima na mjestima izmjene balastne vode. Također, može se primjenjivati tretiranje balastne vode UV zračenjem.

Plavi rak smatra se poslasticom u sjevernoameričkim zemljama i Japanu te je važna vrsta u komercijalnom ribolovu. Eventualnim promoviranjem izlova ove vrste kao novog izvora hrane mogle bi se reducirati populacije plavog raka i na taj način smanjiti negativan utjecaj na zavičajnu floru i faunu.

Prije svega potreban je daljnji monitoring ove vrste kako bi se došlo do što većeg broja informacija o rasprostranjenosti i veličini populacije plavog raka u vodama Jadrana.

 

Reference:

Beqiraj, S. & Kashta, L., 2010. The establishmentof blue crab Callinectes sapidus Rathbun,1896 in the Lagoon of Patok, Albania(south-east Adriatic Sea). Aquat. Invas., 5(2):219−221.

Castejón, D. and Guerao, G., 2013. A new record of the American blue crab, Callinectes sapidus Rathbun, 1896 (Decapoda: Brachyura: Portunidae), from the Mediterranean coast of the Iberian Peninsula. BioInvasions Records (2013) Volume 2, Issue 2: 141–143.

Dulčić, J., P. Tutman, S. Matić-Skoko & B.Glamuzina, 2011. Six years from first record to population establishment: the case of theblue crab, Callinectes sapidus Rathbun, 1896 (Brachyura, Portunidae) in the Neretva Riverdelta (south-eastern Adriatic Sea, Croatia).Crustaceana, 84(10): 1211-1220.

Dulčić, J., B. Dragičević & L. Lipej, 2010. New record of the blue crab, Callinectes sapidusRathbun, 1896, (Decapoda: Brachyura) inthe Adriatic Sea. Annales, Ser. hist. nat., 20:23-28.

Onofri, V.,J. Dulčić, A. Conides, S. Matić-Skoko & B. Glamuzina, 2008. The occurrence of the blue crab, Callinectes sapidus Rathbun, 1896 (Decapoda, Brachyura,Portunidae) in the eastern Adriatic (Croatian coast). – Crustaceana, 81: 403-409.

Perdikaris, C., Konstantinidis, E., Gouva, E., Ergolavou, A., Klaoudatos, D., Nathanailides, C., & Paschos, I., 2015. Occurrence of the Invasive Crab Species Callinectes sapidus Rathbun, 1896, in NW Greece. Walailak Journal of Science and Technology (WJST), 13(7), 503-510.

Ribeiro, F. and Veri’ssimo, A., 2014. A new record of Callinectes sapidus in a western European estuary (Portuguese coast). Marine Biodiversity Records, page 1 of 3. Marine Biological Association of the United Kingdom, 2014doi:10.1017/S1755267214000384; Vol. 7; e36; 2014 Published online

Župan, Ivan; Karaga, Antonio; Šarić, Tomislav; Kanski, Danijel, 2016. Blue crab Callinectes sapidus Rathbun, 1896 continues invasion: first case of entering into freshwater ecosystem in the Mediterranean (Nature Park Vransko Lake, Adriatic Sea) Cahiers de biologie marine (0007-9723) 57 (2016), 1; 81-84.