Novosti

Fatalna Bsal gljiva za europske vrste daždevnjaka i vodenjaka

Pjegavi daždevnjak (Salamandra salamandra). Foto: Arhiva DZZP-a

Pjegavi daždevnjak (Salamandra salamandra). Foto: Arhiva DZZP-a

Batrachochytrium salamandrivorans (skraćeno Bsal) je hitrid gljiva koja uzrokuje infekciju površinskog sloja kože repaša (daždevnjaci i vodenjaci) koja time postaje osjetljiva na infekcije drugim vrstama bakterija te uzrokuje smrt zaraženog repaša 12-18 dana nakon izlaganja patogenu. Patogen je u Europi prvi puta zabilježen prilikom istraživanja uzroka naglog smanjenja brojnosti populacija daždevnjaka Salamandra salamandra u Nizozemskoj. Bolest je uzrokovala smanjenje brojnosti zaraženih populacija daždevnjaka u Nizozemskoj za čak 96% dovodeći ih na rub izumiranja. Istraživanja koja su uslijedila na uzorcima tisuću vodozemaca diljem svijeta potvrdila su hipotezu kako je patogen tek nedavno unesen u Europu (2008.) iz istočne Azije te je za sada njegova prisutnost povrđena jedino u istočnoj Aziji i lokaliziranim područjima unutar granica Nizozemske i Belgije.

Batrachochytrium salamandrivorans je druga poznata hitrid gljiva koja uzrokuje bolesti kralježnjaka. Prva patogena vrsta hitrid gljive porijeklom iz južne Afrike – Batrachochytrium dendrobatidis otkrivena je na koži otrovnih žaba roda Dendrobates, a bolest je uzrokovala značajno smanjenje brojnosti populacija ili izumiranje više od 200 vrsta žaba diljem svijet od 1993. godine kada je taj patogen prvi puta otkiven. Treba naglasiti kako patogen Batrachochytrium dendrobatidis u južnoj Africi od kuda i potječe uzrokuje infekcije površinskog sloja kože žaba roda Xenops, no ne uzrokuje drastično smanjenje brojnosti njihovih populacija već ih održava na stabilnoj razini.

Hitrid gljive razmnožavaju se nespolno sporama, a za širenje im je potrebna voda. Optimalna temperatura za rast vrste Batrachochytrium salamandrivorans je od 10-15°C. Prijenost patogena se može odvijati direktno s kože na kožu zaraženog repaša ili u kontaktu sa zaraženom organskom tvari (voda, mulj, lišće) jer patogen može preživjeti i bez prisutnosti životinje – domaćina. Potencijalni putovi unosa patogena Batrachochytrium salamandrivorans iz istočne Azije u Europu uključuju unos zaraženih repaša ljudskim aktivnostima poput trgovine divljim vrstama ili pak unosom kontaminirane zemlje ili vode koja sadrži spore patogenih hitrid gljiva. Kako Batrachochytrium salamandrivorans preživljava na temperaturama od 10°C do 15°C držanje daždevnjaka 10 dana na temperaturi od 25°C u laboratorijskim uvjetima u potpunosti uklanja infekciju sa svih zaraženih životinja, no kada patogen jednom dospije u prirodu niti jednom ljudskom intervencijom nije ga moguće ukloniti.

Daljnje širenje bolesti daždevnjaka – Bsal Europom i svijetom može se usporiti ili/i zaustaviti mjerama poput obaveznog testiranja vodozemaca kojima se trguje na sve poznate patogene ili potpunom zabranom trgovine repašima kao i povećanjem stupnja biosigurnosti pri uzgoju vodozemaca u zatočeništvu. Europske organizacije civilnog društva i znanstvena zajednica već su uputile pismo Europskoj komisiji o potrebi žurnosti reagiranja vezano uz pojavu hitrid gljive Batrachochytrium salamandrivorans u svrhu zaštite gotovo 40 europskih vrsta daždevnjaka i vodenjaka.

https://wcd.coe.int/com.instranet.InstraServlet?command=com.instranet.CmdBlobGet&InstranetImage=2864584&SecMode=1&DocId=2278696&Usage=2

https://www.natuurpunt.be/salamanders-and-batrachochytrium-salamandrivorans